Претрага
231 items
-
Проширивање мреже пловних путева Републике Србије у функцији одбране земље
Мрежу пловних путева Републике Србије чини мрежа међународних и међудржавних пловних путева. Међународне пловне путеве чине реке Дунав, Сава, Колубара, Дрина, Канал Дунав-Тиса-Дунав (Д-Т-Д) „Нови Сад – Савино село“ и Беочински рукавац – канал, док међудржавни пловни пут на коме важи међународни режим пловидбе чини река Тиса. Поред наведених пловних путева који већим делом обухватају територију Аутономне покрајине Војводине, Република Србија има потенцијал проширења мреже пловних путева и у централном делу Србије пре свега у Поморављу. Проширењем мреже пловних ...Милан Кресојевић, Весна Ристић Вакањац, Драган Трифковић. "Проширивање мреже пловних путева Републике Србије у функцији одбране земље" in 50. симпозијум о операционим истраживањима - SYM-OP-IS 2023, Тара, 18–21. септембар 2023., Београд : Медија центар „Одбрана” (2023)
-
Zaštita od miniranja
Suzana Lutovac, Miloš Gligorić (2024)Suzana Lutovac, Miloš Gligorić. Zaštita od miniranja, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet, 2024
-
Late Jurassic radiolarites in the sub-ophiolitic mélange of the Fruška Gora (NW Serbia) and their significance for the evolution of the Internal Dinarides
Uroš Stojadinović, Nevenka Djerić, Dejan Radivojević, Nemanja Krstekanić, Miloš Radonjić, Bojana Džinić (2022)Uroš Stojadinović, Nevenka Djerić, Dejan Radivojević, Nemanja Krstekanić, Miloš Radonjić, Bojana Džinić. "Late Jurassic radiolarites in the sub-ophiolitic mélange of the Fruška Gora (NW Serbia) and their significance for the evolution of the Internal Dinarides" in Ofioliti (2022)
-
Sitne čestice u kamenom agregatu za puteve: metodologija i značaj
Matović Vesna, Rosić Aleksandra, Erić Suzana, Matović Nenad. "Sitne čestice u kamenom agregatu za puteve: metodologija i značaj" in Građevinski kaledar no. 47 (2015): 237-262
-
Ситне честице у каменом агрегату за путеве: методологија и значај
Матовић Весна, Росић Александра, Ерић Сузана, Матовић Ненад. "Ситне честице у каменом агрегату за путеве: методологија и значај" in Грађевински календар 47, :Савез грађевинских инжењера Србије (2015): 237-262
-
Analiza i rešavanje problema pogona rotora rotornog bagera SRs2000 – put ka modernizaciji
Dragan Novaković, Predrag Jovančić (2017)Ovaj rad ima primarni cilj da definiše modernizaciju i revitalizaciju pogonske grupe rotora bagera SRs 2000 kako bi se obezbedilo povećanje pouzdanosti bagera, a time i povećanje vremenskog i kapacitetnog iskorišćenja i smanje troškovi održavanja. Sekundarni cilj, i ne manje važan, je unifikacija elemenata kako pogonske grupe tako i ostalih sklopova predviđenih za buduću modernizaciju i revitalizaciju na svim bagerima SRs 2000 koji rade na površinskim kopovima Elektroprivrede Srbije.Dragan Novaković, Predrag Jovančić. "Analiza i rešavanje problema pogona rotora rotornog bagera SRs2000 – put ka modernizaciji" in Međunarodna konferencija Ugalj 2017, Zlatibor, 11-14. oktobar 2017., Belgrade : Yugoslav Opencast Mining Committee (2017)
-
Assessment of environmental radioactivity and health hazard at Stara Planina region
Slavko Dimovic, Boris Vakanjac, Ivana Jelic, Milena Rikalovic, Vesna Ristic-Vakanjac, Radoje Bankovic (2021)Циљ студије је био да се процени потенцијални ризик од зрачења у близини напуштених рудника уранијума, јаловишта или лежишта уранијума на Старој планини у Србији. За процену ризика одређено је неколико параметара: активност еквивалента радијума, Raeq, екстерни индекс опасности, Hex, брзина апсорбоване дозе гама зрачења, D, годишња ефективна доза на позадинској експозицији гама гама на отвореном, AEDoutdoor и ризик од рака током живота, ELCR. Добијени резултати су показали да сви узорци, осим једног, имају Raeq вредност и до два ...Slavko Dimovic, Boris Vakanjac, Ivana Jelic, Milena Rikalovic, Vesna Ristic-Vakanjac, Radoje Bankovic. "Assessment of environmental radioactivity and health hazard at Stara Planina region" in Nuclear Technology and Radiation Protection (2021). https://doi.org/10.2298/NTRP2004354D
-
Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika
Saša M. Jovanović (2016-05-16)Investiciono okruženje skopčano sa rudarskom industrijom je veoma svojstveno kada seuporedi sa okruženjima koje susrećemo u tipičnim proizvodnim industrijama. Neke odkarakterisitka rudarstva, koje su često naznačene kao jedinstvene su: visok intenzitetinvesticija, dugi predproizvodni periodi, visok rizik i neobnovljivost resursa.Investiranje u sistem otvaranja rudnika predstavlja dobar primer ireverzibilneinvesticije. Takva investicija zahteva pažljivu analizu, jer nakon njene realizacije ona sene može nadoknaditi bez značajnog gubitka vrednosti. Očigledno je da izbor sistemaotvaranja podzemnog rudnika pripada strateškom planiranju...... dužina puta (L): ovo je parametar mreže koji ukazuje koliko je mreža integrisana i koliko lako se može kretati unutar mreže. Dužina puta ili rastojanje (geodetski put) dij između dva čvora i i j jeste put sa najmanjom dužinom koji povezuje predmetne čvorove. Karakteristična dužina puta mreže je ...
... Neki s,t put p u mreži )~,,( ~ cAVG je n-torka n n Aeeep ),...,,( 21 tako da je kraj(ei)= početak(ei+1) za i=1,...,n-1 a početak(e1)=s i kraj(en)=t. P(s,t) je skup svih s,t puteva. Neki s,t put p naziva se cikličnim ako je s=t. Specijalan put označen sa Ø naziva se prazan put, odnosno on ...
... uporedna analiza puteva na osnovu njihovih vrednosti. Tada kažemo da )( ~ )( ~ qfpf znači da je put p „kraći“ nego put q. Takođe kažemo da put p dominira na putem q. Na slici br. 25 prikazana je jedna fuzzy težinska mreža, gde su težine izražene fuzzy trouglastim brojevima. 4,7,8 2,4,5 ...Saša M. Jovanović. "Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-05-16)
-
Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda
Đorđije M. Božović (2023)Predmet istraživanja doktorske disertacije su bunari sa horizontalnim drenovima beogradskog izvorišta podzemnih voda, drugog najvećeg izvorišta ovog tipa na svetu, čiji je režim rada opterećen procesima intenzivnog starenja prisutnog od samog početka formiranja izvorišta, početkom 1950‒ih godina. Istraživanja sprovedena u okviru izrade disertacije su imala za cilj definisanje nove metodologije izučavanja procesa mehaničkog i biohemijskog kolmiranja drenova izradom detaljnih 3D numeričkih hidrodinamičkih modela, upotrebom postojećih, dostupnih i široko rasprostranjenih računarskih programa. Istraživanja su realizovana simulacijom ostvarenog režima podzemnih voda ...modeliranje podzemnih voda, hidrauličke karakteristike drenova, koeficijent propusnosti drenova, prifilterska zona drena, hidraulički otpori na drenovima, kolmiranje drenova, ulazne brzine podzemnih voda, MODFLOW, CLN Package... na kratkom putu filtracije podzemnih voda, od kontakta drena sa sedimentima izdani (čiji granulometrijski sastav nije poremećen utiskivanjem drena niti kasnijim radom bunara) do unutrašnjosti filterske konstrukcije drena. Dužina razmatranog puta, tj. rastojanje od spoljašnje do unutrašnje konture, ...
... numeričkim modelima, zajedno sa pitanjem unutrašnjeg graničnog uslova. Prva hidrodinamička istraživanja bunara sa horizontalnim drenovima su započeta krajem ’40. godina 20. veka. Ona su bila zasnovana na empirijskim izrazima za procenu početnog kapaciteta bunara, putem kojih su istraživači pokušali utvrditi ...
... filter postavljen iznad (Ps–239–11, Put–5m/1, Put–5m/3 i Put–5m/5) i ispod međusloja (RB–5m/P–1) potvrđuju ovakav stav. U periodima kada bunar nije u funkciji (npr. prilikom izvođenja regeneracije), u svim pijezometrima u užoj zoni bunara (izuzev pijezometra Put–5m/3 koji se nalazi na rastojanju od ...Đorđije M. Božović. Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda, Beograd : [Đ. Božović], 2023
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... infrastruktura: Do zaseoka Varvarin, do mesta nastanka vodenog toka Veljušnice se može doći regionalnim putem Sjenica - Nova Varoš, lokalnim asfaltnim putem 2,5 km. Od asfaltnog puta vodi makadamski put u dužini od 350 m. Klisura Veljušnice se može videti plovidbom Sjeničkim jezerom. Blizina ugostiteljskih ...
... i/ili geomorfološkim tvorevinama, koji su nastali prirodnim procesima (jaružanjem, kliženjem, erozijom) ili veštačkim putem - čovekovim neposrednim delovanjem (izgradnjom puteva, eksploatacijom) u okviru ograničenog otvorenog područja, koji imaju barem lokalni značaj kroz posedovanje naučnih, ...
... (kojim administrativno pripada planinski venac Golija), Nova Varoš (povezanost asfaltnim putem preko Sjenice) kao i crnogorske opštine Bijelo Polje i Tutin sa kojima je Pešter povezan makadamskim putevima. Istorija putne povezanost datira iz srednjeg veka kada su kroz ovaj prostor prolazili ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Parametri zbijanja komunalnog otpada određeni različitim laboratorijskim metodama
Jovana M Janković Pantić, Dragoslav R Rakić, Irena G Basarić Ikodinović, Tina D Đurić, Snežana Bogdanović (2021)Zbijanje komunalnog otpada predstavlja jednu od osnovnih faza korišćenja komunalne deponije. Zbog toga je kao i kod drugih nasutih građevina, veoma korisno odrediti parametre zbijanja: maksimalnu suvu zapreminsku težinu (dmax) i optimalnu vlažnost (wopt). Dobijeni rezultati mogu da posluže prilikom projektovanja kapaciteta deponije kao i prilikom definisanja obradivosti otpada. U dosadašnjoj praksi najčešći način određivanja parametra zbijanja je standardna metoda (Proktorov opit) koja se koristi u mehanici tla, uz eventualnu redukciju energije zbijanja. Međutim, različiti tretmani komunalnog otpada na ...... Proktorove krive za više puta zbijani komunalni otpad, znatno БИЖ liniji (krivi) zasićenja [4]. Тађеја 1. Рагатет zbijanja komunalnog otpada и zavisnosti оа паста pripreme uzorka (Hettiarchchi, 2005) рећд – Makiata пг ацооиика _– р : м (%) 3 23 puta korišćen 5.80 70 4 43 puta korišćen 6.10 80 ...
... neki način izvršila simulacija zbijanja па terenu, u dosadašnjoj praksi često su vršcni modifikovani opiti sa povećanjem епегојје zbijanja i do 4 puta [3,9,14]. To se postiže zbijanjem otpada pomoću malja veće mase ili povećanjem broja udaraca. Pojedini autori su u svojim radovima menjali рпзшре ...
... 600 kJ/m*), sa malo izmenjenim pristupom po pitanju korišćenja matcrijala. Urađena su tri opita, s tim da је za dva upotrebljen otpad koji је višc puta zbijan, dok је za jedan korišćen svež otpad. Rezultati opita su prikazani na slici 3. LI 5 = 8 FI а F 3 F š | 5 а 8 : al | 7 | — кнуа ...Jovana M Janković Pantić, Dragoslav R Rakić, Irena G Basarić Ikodinović, Tina D Đurić, Snežana Bogdanović . "Parametri zbijanja komunalnog otpada određeni različitim laboratorijskim metodama" in Građevinski kalendar, Savez građevinskih inženjera Srbije (2021)
-
Geohemija
Dejan Prelević (2021)Dejan Prelević. Geohemija, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... značajni su asfaltni putevi Lebane–Bojnik i Bojnik–Magaš. Južnim obodom kompleksa, dolinom reke Jablanice, prolazi regionalni put Leskovac– Lebane–Medveđa–Tulare. Oko kompleksa prolaze značajni regionalni putevi koji omogućavaju dobru vezu sa ostatkom Srbije, dok je mreža puteva kroz sam vulkanski ...
... kompleksa od posebnog značaja bili su useci puteva i nenasuti planinski putevi. Od značaja je bilo i postojanje tzv. ''pozajmišta'' odnosno malih kamenoloma iz kojih je korišćen materijal za nasipanje lokalnih puteva. Novo nalazište juvelirskog kamena (Put za Vlasovo) otkriveno je upravo zahvaljujući ...
... su izgrađeni od piroklastita, dok su unutrašnji delovi izgrađeni od smene andezitskih slivova i piroklastita. U spoljnoj, piroklastičnoj zoni, krupnoća fragmenata se povećava sa približavanjem unutrašnjem zidu kaldere, odnosno vulkanskom centru. Unutrašnja zona je izgrađena od lavičnih slivova ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković (2017)The Visočica River rises in Bulgaria, on the Berovo Mountain. Its course in Bulgaria is 16.7 km long. It enters Serbia near the village of Donji Krivodol. Up to the village of Pakleštica, or the beginning of Lake Zavoj, its right-bank tributaries are the Krivodolštica, the Vodenička, the Rosomačka and the Dojkinačka. There are no left-bank tributaries. Among the tributaries, water levels and discharges are gauged only on the Dojkinačka River. The Vodenička had also been gauged but only ...... дужине 2.436 км. На свом путу прихвата воде своје две леве и три десне притоке. Свих пет водотока је безимено и мањег су значаја. Дакле, спајањем Јеловог дола и Студене баре на коти 1384 м настаје Воденичка река која до свог ушћа формира ток укупне дужине 11.971 км. На свом путу од настанка па до ушћа ...
... на реци Височици је Паклештица. Овај профил контролише сливну површину око 3 пута већу од површине коју контролише вод. ст. Изатовац, односно контролише 458 км2, а средње годишњи протицај у овом профилу је више од 6 пута већи него у Изатовцу, односно износи 6.45 м3/с. В. Ристић Вакањац и сар ...
... 1948. године у Славињи је живело 403, а у Росомачу 606, у Сенокосу 568 и у Каменици 365 становника, док по попису из 2002. године овај број је више пута умањен, односно само у Росомачу је по попису из ове године живело 60, а у осталим насељима чак испод 50 становника (слика 1). Просек година становника ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković. "Hydrographic and hydrological characterization of the Vodenička and Rosomačka rivers" in Pirotski zbornik, Pirot : Narodna biblioteka Pirot (2017). https://doi.org/10.5937/pirotzbor1742001R
-
Претрага корпуса заснована на употреби екстерних лексичких ресурса путем веб-сервиса
У раду се разматра хибридни приступ претрази корпуса, илустрован на примеру алатки OCWB и NoSketch Engine, примењених на специјални корпус из области рударства (РудКор) и Корпус савременог српског језика (СрпКор). Разматрани приступ комбинује постојеће могућности алатки OCWB и NoSketch Engine, које своју претрагу заснивају на лингвистичкој анотацији корпуса, са новим могућностима претраге у виду консултовања екстерних језичких ресурса (морфолошки електронски речници српског језика и лексичка база података Српски ворднет). Хибридни приступ је реализован надоградњом вебсучеља која поменуте алатке користе ...... лексичких ресурса путем веб-сервиса Милош Утвић, Ранка Станковић, Александра Томашевић, Михаило Шкорић, Биљана Лазић Дигитални репозиторијум Рударско-геолошког факултета Универзитета у Београду [ДР РГФ] Претрага корпуса заснована на употреби екстерних лексичких ресурса путем веб-сервиса | Милош ...
... [lemma=”put”]) Значење овако добијених упита је „наћи све парове токена такве да је лема првог токена kazneni, а лема токена који за њим следи — zavod”, однос- но „наћи све уређене тројке токена такве да је лема првог токена auto, други токен је цртица, а лема токена који за њима следи — put”. (Г4) ...
... ШКОРИЋ Биљана Ђ. ЛАЗИЋ Рударско-геолошки факултет Универзитета у Београду ПРЕТРАГА КОРПУСА ЗАСНОВАНА НА УПОТРЕБИ ЕКСТЕРНИХ ЛЕКСИЧКИХ РЕСУРСА ПУТЕМ ВЕБ-СЕРВИСА У раду се разматра хибридни приступ претрази корпуса, илустрован на примеру алатки OCWB и NoSketch Engine, примењених на специјални ...Милош Утвић, Ранка Станковић, Александра Томашевић, Михаило Шкорић, Биљана Лазић. "Претрага корпуса заснована на употреби екстерних лексичких ресурса путем веб-сервиса" in Научни састанак слависта у Вукове дане - Vol. 48/3 Српски језик и његови ресурси, Међународни славистички центар, Филолошки факултет, Универзитет у Београду (2019). https://doi.org/10.18485/msc.2019.48.3.ch12
-
Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik
Tunel „Debelo brdo“ nazvan je po najizraženijem relјefnom obliku na ovoj drugoj deonici autoputa E-80 Niš – Pločnik. Osnovnu geološku građu na lokaciji tunela čini Mio-Plioceni kompleks heterogenog litološkog sastava. Izgradnja tunela je predviđena delom u otvorenom iskopu dužine 240 m, a delom sa podzemnim iskopom dužine 190 m. U zoni tunela, padina je okarakterisana kao uslovno stabilna, pa bi neadekvatna zasecanja mogla da izazovu klizanja terena. Iz tih razloga, u okviru rada posebno su prikazani geotehnički uslovi izgradnje ...... „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik | Dragoslav Rakić, Radojica Lapčević, Irena Basarić Ikodinović, Dragan Lukić | Četvrti Srpski kongres o putevima, 2-3. jun 2022. | 2022 | | http://dr.rgf.bg.ac.rs/s/repo/item/0006261 Дигитални репозиторијум Рударско-геолошког факултета Универзитета у Београду ...
... autoputa E- - -82. [4] ; ; izgradnje autoputa E- - -92. [5] ; ; ; ; Merdare, Zbornik radova - CD (Book of papers - Srpski kongres o putevima, Beograd, str. 12-23. [6] ; ; J (2019). Geotechnical zoning of the terrain along the first section of E-80 highway in Serbia Proceedings of ...Dragoslav Rakić, Radojica Lapčević, Irena Basarić Ikodinović, Dragan Lukić. "Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik" in Četvrti Srpski kongres o putevima, 2-3. jun 2022., Beograd : Srpsko društvo za puteve Via Vita (2022)
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... 1098 kPa - Угао унутрашњег трења 32,5 o - Чврстоћа на савијање 0,607 MPa Прослојци седимената у доњем делу угљеног слоја: - Запреминска тежина 26,2 kN/m3 - Чврстоћа на савијање 1,905 MPa - Чврстоћа на притисак 19310 kPa - Кохезија C 2569 kPa - Угао унутрашњег трења 36 o Подинска ...
... генерисању таласа путем извора сеизмичких таласа као што су експлозив или ваздушни топ, где је већина енергије сконцентрисана у почетном периоду (минимална фаза). Обично је то први извод 20 функције F представљене у једначини 3.3. Представљањем таласне једначине путем FD једначине у којој ...
... распростирања таласа и рефлектовања од хорзионталних рефлектујућих равни – граница слојева. Путем овог типа симулација могуће је брзо срачунати прве наиласке и амплитуде рефлектованих таласа у временском домену путем примене принципа 1D распростирања сеизмичке енергије; - 2D скаларно (2D Scalar) – ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije
Abolmasov Biljana (2017)Abolmasov Biljana. "Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije" in Put i saobraćaj 3, Beograd:VIA VITA (2017): 21-34
-
Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije
Abolmasov Biljana (2017)Abolmasov Biljana. "Uticaj promena klime na procenu hazarda od klizišta na putnoj mreži Srbije" in Zbornik radova V naučno stručnog savetovanja Put I životna sredina, Vršac 28-29 septembar 2017 1, Beograd:VIA VITA (2017): 18-31
-
Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла
... sastavljena od atmosferske prašine koja je suspendovana usled mehaničkog krunjenja granularnog materijala kao na primer asfaltiranih i neasfaltiranih puteva, poljoprivrednih aktivnosti, građevinskih radova i prirodnih procesa. Industrijski procesi kao mlevenje, brušenje i druge aktivnosti takođe u izvesnoj ...
... zagađenja, u poređenju sa čistijim gradovima. Veoma male čestice prodiru veoma duboko u respiratorni sistem i dospevaju do sistema cirkulacije i tim putem dolaze do različitih organa. Osim toga, ove čestice često sadrže toksične elemente u tragovima. Mešavina komponenti zagađenja vazduha obuhvata i ...
... Sadu nalazi se u centru grada, gde postoji veliki promet vozila. Stanica Veliko Gradište je na granici sa Rumunijom (znatna količina saobraćaja i na putu i na reci), odakle istočni vetar Vazduh VII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2019. može ...Дубравка Новичић, Весна Цветков, Весна Дамњановић. "Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла" in VII Меморијални научни скуп из заштите животне средине доцент др Милена Далмација Нови Сад, 01-02. април 2019, Природно-математички факултет, Департман за хемију, биохемију и заштиту животне средине (2019)